Arheološki muzej Istre u Puli najposjećeniji je muzej u republici Hrvatskoj s tek malo manje od šesto tisuća godišnjih posjeta. U ingerenciji ovog muzeja nalaze se neki od najstarijih i najvrjednijih spomenika kulture u Hrvatskoj, poput Arene u Puli i Augustova hrama. U prostorijama samog Muzeja nalazi se godinama prikupljana građa iz cijele Istre i grada Pule – nadaleko poznatoga plodnog tla za arheološke iskopine.
Sama zgrada Arheološkoga muzeja u doba izvođenja projekta bila je u fazi rekonstrukcije i izrade nacrta novoga stalnog postava. Naš je zadatak bio pronaći optimalnu komunikacijsku poziciju i strategiju Muzeja te sadržaj novoga stalnog postava koji se temelje na potrebama njegovih budućih posjetitelja. Krajnji je cilj bio pretvoriti Muzej i sve objekte u njegovoj ingerenciji u centralno mjesto kulturnog doživljaja Pule.
Prvi korak u definiranju strategije komunikacije bio je upoznati potencijalne posjetitelje Muzeja, ali i sve dionike u procesu kao što su turističke zajednice, vodiči, agencije i iznajmljivači privatnog smještaja. Napravili smo niz dubinskih, anketnih razgovora i fokusnih skupina kako bismo doznali očekivanja koja potencijalni posjetitelji imaju od ustanove kao što je Arheološki muzej Istre.
Na temelju prikupljenih podataka kreirali smo „persone” (profile ličnosti) koje su predstavljale skupine ispitanika koji dijele demografske i bihevioralne sličnosti. Ovim profilima ličnosti dodijelili smo jedinstvene putove posjeta (engl. visitor’s journey) u nekoliko faza (prije posjeta, za vrijeme posjeta i nakon posjeta) te pojedinačno detektirali bolne točke procesa kako bismo u kasnijim fazama pronašli rješenje.
Koristeći se prethodno sintetiziranim podacima, održali smo niz ideacijskih radionica na kojima su sudionici generirali ideje usmjerene određenom profilu ličnosti, kanalu komunikacije i općenitoj budućoj komunikaciji Muzeja.
Informacije i ideje prikupljene u prethodne tri faze upotrijebili smo u raspisivanju konkretnih koraka i postupaka kojih bi se Muzej trebao držati u cilju održavanja jasne i posjetiteljima usmjerene komunikacije, povećanja broja posjeta, ali i adekvatnih postupaka u kreiranju novoga stalnog postava Muzeja kao prvog koraka provođenja strategije. Budući da Arheološki muzej Istre predstavlja grad i regiju u kojoj se „pronađe nešto vrijedno gdje se god zakopa”, tako i sva komunikacijska nastojanja moraju biti usmjerena boljoj prepoznatosti ove institucije kod svih posjetitelja i stanovnika grada i regije u kojoj se nalazi.